Vrhovni sud, na čijem čelu je Vesna Medenica, utvrdio je da istražne sudije nijesu mogle odobravati policiji da uzimaju listinge svih građana. Ova sudska instanca to je utvrdila nakon pola godine od kada je otkriveno da su istražne sudije od mobilnih operatera tražile listinge za sve građane Crne Gore. Nakon ovakvog stava Vrhovnog suda i ranijeg mišljenja Agencije za zaštitu lučnih podataka, prijete milionske tužbe zbog nezakonitog prisluškivanja građana.
U odgovorima dostavljenim „Danu”, Krivično odjeljenje Vrhovnog suda Crne Gore zauzelo je stav da „sudija za istragu ne može izdati naredbu za dostavljanje podataka o elektronskom komunikacijskom saobraćaju za teritoriju cijele Crne Gore ili pojedine opštine”. Oni su ovaj stav o ovom spornom pitanju zauzeli na poslednjoj sjednici.
Iz kabineta predsjednika Vrhovnog suda Vesne Medenice za „Dan” je saopšteno da će stav koji je zauzelo Krivično odjeljenje biti dostavljen nižestepenim sudovima i javno objavljen.
– Zauzetim pravnim stavom Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda stekli su se uslovi za restriktivnu primjenu zakonske odredbe koja reguliše dostavljanje podataka o elektronskom komunikacijskom saobraćaju – objašnjavaju u Vrhovnom sudu.
Krivično odjeljenje Vrhovnog suda čine Vesna Medenica, Radule Kojović, Petar Stojanović, Miraš Radović, Stanka Vučinić i Svetlana Vujanović.
Advokat Veselin Radulović u izjavi za „Dan” poručuje da svi građani koji su došli pod udar nezakonitih naredbi suda imaju pravo da u redovnom postupku tužbom kod nadležnog suda traže naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava na privatnost.
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanović smatra da je na svakom građaninu da odluči da li će tužiti državu zbog povrede privatnosti.
Agencija je ranije utvrdila da su sudije za istrage postupale nezakonito kada su tražile da im mobilni operateri predaju listinge svih telefona građana u Crnoj Gori. Naredbe istražnih sudija prema mobilnim operaterima sadrže naloge za „pretresanje telekomunikacionog saobraćaja” za sve građane Crne Gore, odnosno za teritorije pojedinih opština, naselja ili konkretnih ulica i to za period od nekoliko dana do mjesec. Kompanija Telenor tražila je mišljenje od Savjeta Agencije, još 24. aprila 2015, da li je u skladu sa zakonom da dostave tražene podatke. Agencija je nakon sprovedenih kontrola ustanovila da izuzimanje zadržanih podataka iz telekomunikacionog saobraćaja ne odgovara načelu srazmjernosti i svrsishodnosti i suprotno je pravnom poretku Crne Gore, a samim tim i neetički i nezakonito.
Advokat Radulović navodi da građani, ako se odluče na podnošenje tužbe nadležnom sudu, treba da se pozovu na mišljenja Agencije i stav Vrhovnog suda i dokažu da su korisnici usluga nekog od mobilnih operatera.
– Svi koji su došli pod udar nezakonitih naredbi suda imaju pravo da u redovnom postupku tužbom kod nadležnog suda traže naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava na privatnost. Stav Vrhovnog suda još je jedna potvrda da su sudije za istragu u prehodne dvije godine nezakonito donosile naredbe kojima su prikupljali lične podatke za građane čitave Crne Gore i pojedinih opština. Odnosno, da su ih na taj način nezakonito tretirali kao lica osumnjičena za izvršenje nekog krivičnog djela – kazao je Radulović za „Dan”.
Dodao je da je problematično što je takve naredbe izadvao sud koji bi trebalo da bude garant zaštite ljudskih prava, a ne neko ko će svojim aktima masovno da ih krši.
Član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović u izjavi za „Dan” ističe da je očekivao ovakav stav Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda, jer cijeni ljude u toj instituciji i njihovo pravno znanje. On kaže da ishod postupka doživljava i kao ličnu satisfakciju jer je on u javnost, preko „Dana”, iznio podatke da su traženi listinzi svih građana Crne Gore. Lacmanović podsjeća da su sudije listinge tražile po nalogu tužilaca.
– Nakon ovakvog stava Krivičnog odjeljenja, insistiraću da se izvrši nadzor kod Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno Uprave policije, i utvrdi šta se desilo sa izuzetim podacima iz telekomunikacionog saobraćaja građana koji nikada nijesu procesuirani, odnosno nije ni postojao osnov sumnje da pripremaju ili da su izvršili krivično djelo. Ti podaci će, ako već nisu, morati biti izbrisani – istakao je Lacmanović.
On kaže da očekuje da buduće postupanje sudija za istrage bude utemeljeno na zakonu i stavu Krivičnog odjeljenja, bez obzira na to kakve zahjeve dobijaju od tužilaca.
– Konačno i građani Crne Gore i gosti naše države sada se mogu nakon stava Krivičnog odjeljenja osjećati slobodnije u svojim telekomunikacionim radnjama, odnosno saobraćaju – kazao je Lacmanović.
M.S.
Lična stvar pojedinaca
Lacmanović ističe da mogućnost tužbe nije isključena.
– Da li će je neko podnijeti ili ne, stvar je svakog pojedinca. Lično smatram da bi postupak pred sudom tim povodom bio interesantan i nisam siguran da bi država iz istog izašla kao stranka koja ne bi bila poražena. Da ništa u 2016. na polju zaštite ličnih podataka Agencija nije uradila, osim ovoga, zavređuje podršku bez obzira na unutrašnje slabosti koje imamo – istakao je Lacmanović.
Pogrešno tumačili zakon
Iz Vrhovnog suda „Danu” je saopšteno da nema zakonskog osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv sudija koje su tražile listinge svih građana. Navode da se naredbe u istrazi, kao i svaka druga sudska odluka, izdaju na osnovu primjene zakonskih normi, koja uključuje njihovo adekvatno tumačenje.
– Krivično odjeljenje je ocijenilo da odredbe Zakonika o krivičnom postupku na jasan i precizan način ne predviđaju situacije kada se i prema kome može narediti dostavljanje podataka o elektronskom komunikacijskom saobraćaju. Upravo to je bio razlog da se zauzme pomenuti pravni stav, budući da opšta sjednica i odjeljenja u Vrhovnom sudu zauzimaju pravne stavove o spornim pravnim pitanjima koja nastaju u sudskoj praksi. Sudije za istragu naredbe su donosile na osnovu njihovog tumačenja. Pogrešno tumačenje zakonskih odredbi prilikom donošenja odluka nije i ne može biti predviđeno kao disciplinski prestup u radu sudija – objašnjavaju u Vrhovnom sudu.